Crna Kraljica, jedan, dva, tri… Tko se sjeća ove igre iz djetinjstva? Znate li odakle potječe ta igra? Ili zašto novorođenčadi stavljamo novac ispod jastuka? Zašto su nam bake govorile da ne smijemo ostaviti rublje da se suši vani preko noći? Znate li tko su Perun i Veles, coprnice, mure, mraki, jankići ili baukači?
Odgovore na sva ova pitanja pronaći ćete u novootvorenom Muzeju zaboravljenih priča u Zagrebu. Impresivan muzej smjestio se u Ilici 26, a čim kročite u muzej, ulazite u čudesan svijet starohrvatskih i staroslavenskih legendi i mitova.
Muzej zaboravljenih priča koncept je multimedijskog umjetnika Zdenka Bašića, autora knjige „Sjeverozapadni vjetar” i osnivača Perunfesta, festivala zaboravljenih priča koji se održava svakog rujna u okolici Velike Gorice.
Priče baka oblikovale su Zdenkovo djetinjstvo
„Cijela priča započela je s mojim bakama. Imao sam sreću da sam imao dvije, zapravo tri bake jer mi je i prabaka bila živa, i sve su pričale priče iz djetinjstva. To nisu bile obične priče, poput Crvenkapice, nego su one stvarno vjerovale u sve to. Jedna baka bila je iz sjeverozapadnog dijela Medvednice, druga iz Samobora. U sumrak se uvijek moralo pokupiti veš, paziti se igre po noći jer su sve te priče bile povezane s vilenjacima, jagarima i drugim mitskim bićima. Cijelo moje djetinjstvo bilo je oblikovano tim pričama”, ispričao nam je Zdenko Bašić koji nas je uveo u ovaj čarobni svijet.
Tematske sobe koje oživljavaju starohrvatsku mitologiju
Muzej zaboravljenih priča podijeljen je na šest soba i šest tema: Starohrvatski mit, Vilinske tajne, Soba sjena, Coperničko vrijeme, Vodeni svijet i Mistična Hrvatska. Najesen, točnije 12. rujna, kada se muzej i službeno otvara, planiraju otvoriti još jednu sobu posvećenu Crnoj Kraljici.
U muzeju ćete susresti i stručnjaka za mitologiju, staroslavensku i starohrvatsku mitologiju, koji će vam ispričati kako je sve nastalo: otkud su naši vilenjaci, ljudi i kako je nastala zemlja. Cijeli postav muzeja ručni je i umjetnički rad Zdenka Bašića i brojnih volontera koji su pomagali pri uređenju muzeja. Sve su stvarali od starog namještaja, recikliranih materijala, a dio postava je i stari stol Zdenkova djeda. Sve su sobe uređene s puno detalja i pokušavaju dočarati stvarni doživljaj svake priče.
Mitovi koji povezuju planine i podzemlje
S obzirom na to da je muzej posvećen starohrvatskim mitovima, Zdenko nam je otkrio da se staroslavenska, odnosno starohrvatska mitologija, po malim detaljima razlikuje od mitologije ostalih Slavena. I tako dolazimo do priča o Perunu i Velesu. Vjeruje se da na mitskom drvetu svijeta koje drži cijeli svemir stoluju upravo ta dva boga: na vrhu je Perun, a pod korijenom je Veles i oni se bore za prevlast. Vjerovalo se da se na to drvo može doći preko planina, pogotovo preko naših planina Dinare i Velebita.
„Vjerovalo se da ljudi dolaze bliže Perunu kada se penju na vrhove planina. Također, s obzirom na to da je 90 posto Hrvatske krško područje, puno špilja i podzemnih voda, to se povezivalo s podzemnim bogom vode Velesom i njegovim svijetom mrtvih. Smatralo se da svaka voda koja odlazi u podzemlje pripada ovom bogu, a unutra se okupljaju duše mrtvih. Neki su vjerovali da Veles zapravo skriva raj ispod zemlje”, ispričao je Bašić samo jednu od mnogobrojnih priča, ali nam je i otkrio zašto su se djeci stavljali medvjedići u krevet. Peruna su prikazivali kao jastreba ili sokola, dok se Velesa prikazivalo kao medvjeda (često i rogatog medvjeda). Odrasli su stavljali medvjede u postelje djece kako bi ih čuvali dok spavaju. Zanimljivo, zar ne?
Muzej zaboravljenih priča otkriva tajne zaboravljenih vjerovanja i običaja
No, nećete samo to otkriti u ovom neobičnom i jedinstvenom muzeju. U Muzeju zaboravljenih priča saznat ćete i da se rublje moralo pokupiti prije mraka da se nevidljiva bića, mraki, ne uvuku u kuću. Vjerovalo se da su mraki duše nerođene djece koje su u kućama tražile mlijeko. No, nisu same mogle ući u kuću. Zato, ako bi netko ostavio rublje, a posebno dječje rublje ili rublje dojilja, vani tijekom noći, mraki bi se zavukli u to rublje i tako ušli u kuću i donijeli nevolje. Također, djeci se stavljao novac ispod jastuka za vile jer su upravo one upravljale sudbinom svih ljudi. Mnogi od tih običaja i danas se prakticiraju, no rijetko tko zna odakle dolaze te priče i vjerovanja.
Priče o vilama, vukodlacima i vampirima
„Jedna od najljepših priča koje sam čuo priča je o vilama iz sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Sve rijeke bile su povezane s vilama, primjerice, rijeka Sava. Između dva toka Save na području Zagreba postojalo je mjesto gdje su vile živjele sve do dvadesetog stoljeća. Baka mi je pričala da bi se vile mogle vidjeti kada bi prema Medvednici puhao južni vjetar”, dodao je Zdenko Bašić i otkrio nam kako je u planu da se sve te priče još jednom pročitaju i spreme u audioformatu kako bi bile dostupne svim posjetiteljima.
A takvih je priča mnogo. Svi znamo za coprnice, a znate li da su vukodlaci i vampiri nastali upravo na ovom području? Naime, vjerovanje u vukodlake i vampire dolazi iz cijelog južnoslavenskog dijela, seže čak sve do Rumunjske. Tako je nastao i roman „Drakula” Brama Stokera u kojem je Drakula kombinacija Vlada Tepeša III. iz Rumunjske i Jure Granda, vampira koji je opsjedao istarsko naselje Kringu. Vukodlak i vampir u našim su krajevima zapravo slični entiteti, a zapravo je riječ o duhu koji nastanjuje tijelo pokojnika koji je za života bio zao.
Svaka soba u muzeju omogućuje vam da zaronite u tajne koje su stoljećima oblikovale kulturnu baštinu ovog područja. Od tajanstvenih vilenjaka do zagonetnih vještica, od drevnih bogova do mračnih stvorenja, zmajeva, Muzej zaboravljenih priča jedinstven je svijet mašte koji bi svatko trebao posjetiti, bez obzira na godine.
Muzej zaboravljenih priča otvoren je od ponedjeljka do nedjelje od 9 sati do 22 sata. Cijena ulaznice za odrasle iznosi 12 eura, a za djecu od 5 do 15 godina 10 eura. Studenti, srednjoškolci i umirovljenici za ulaznicu će morati izdvojiti 11 eura, a cijena obiteljske ulaznice je 35 eura.
Više informacija o Muzeju zaboravljenih priča možete saznati na službenoj internetskoj stranici te na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Ovaj sadržaj nastao je u suradnji s Muzejom zaboravljenih priča prema najvišim profesionalnim standardima portala Family Welcome.
