Na 500 metara dužine rijeka Slunjčica „rastače” se preko kaskada i slapova u rijeku Koranu. To se mjesto zove Rastoke koje su zbog osobitog arhitektonskog izgleda naselja, mlinica i njihove funkcije proglašene spomenikom kulture. Ukupno je priroda oblikovala 23 slapa, a najpoznatiji pričaju svoju priču.
Vile srebrne kose
Slap Buk tako je nazvan zbog buke koju stvara pri svojem padu u kanjon rijeke Korane. Naime, voda udara o jaku stijenu, pri čemu se uz buku raspršuje u finu maglicu. Imate li sreće pa se s druge strane nađe sunce, uživat ćete u prekrasnoj dugi i čarobnoj igri svjetlosti. Slap Hrvoje ima malo nesretniju priču. Viši je od Buka, a njegova iznimna ljepota oduzet će vam dah.
Kada se u srcu Rastoka šećete drvenim mostićem, ugledat ćete slap koji se u uskim mlazovima ruši preko ispupčenih sedrenih barijera podsjećajući na raspletenu kosu. Priče iz davnina kazuju da su vile imale srebrnu boju kose, a mnogo su vremena provodile na zelenim liticama uz vodu.
Ljubitelji legendi kažu da vile srebrne kose i danas noću posjećuju Rastoke, a zbog njih se slap i zove Vilina kosa. Međutim, postoje i druge legende: dok su mlinari u svojim mlinicama noćima mljeli kukuruz u brašno, vile su krale konje i vraćale ih pred zoru – umorne, znojne, snene, ali s brojnim pletenicama spletenima od grive, ukrašenima cvijećem i lišćem.
Kad smo već spomenuli vile: neovisno o tome vjerujete li u njih, svakako u sklopu imanja Slovin Unique Rastoke posjetite Vilinski vrt i zakoračite u svijet vila. Za vrijeme šetnje po vrtu imanja svatko će pronaći svoju vilu, a na ploči se prema datumu rođenja može provjeriti značenje vlastitog vilinskog imena.
Život u mlinicama
Šećući se od slapa do slapa po nezahtjevnoj i uređenoj šetnici, prolazit ćete i pored brojnih mlinova, odnosno mlinica. U prošlosti, kada su brojni mještani živjeli od mlinarenja, svaka je mlinica imala dva do tri mlinska kamena, i to jedan za „crnu meljavu” i jedan za „bijelu meljavu”. Mlinovi u Rastokama spadaju u mlinove žličare kod kojih, za razliku od mlinova lopatara, pad i odgovarajuća količina vode udarom o žlice daju pokretnu snagu.
U naselju Rastoke sve su kuće u privatnom vlasništvu, no mnoge su obitelji otvorile vrata svojih imanja posjetiteljima uz prethodnu najavu. Svakako razgledajte Jarebove mlinove gdje možete vidjeti proces mljevenja, odnosno nastanka brašna te ga i kupiti.
Napoleonov magazin
Ako ste raspoloženi za dulju šetnju, krenite u borovu šumu Jelvik, zasađenu krajem 19. stoljeća, udaljenu svega nekoliko minuta od Rastoka. Put prema šumi dovest će vas do Napoleonova magazina, koji može biti i svojevrstan orijentir. Magazin je izgrađen početkom 19. stoljeća, za vrijeme francuske uprave na slunjskom području kao graničnom dijelu Francuskog carstva. U ono se doba sastojao od tri etaže i korisnog potkrovlja, a služio je kao skladište žita.
Uz magazin se nalazi restoran Ambar koji nikako ne smijete zaobići. Moderno uređena interijera, gostima nudi specijalitete od autohtonih namirnica pripremljene na moderan način. Za preporučiti su grilani lički škripavac s gljivama, pole krumpira s domaćim špekom i basom, janjeća pljeskavica u maramici uz pečeni krumpir, a za desert kušajte domaću štrudlu ili masnicu (tradicionalni kolač, nalik na štrudlu od sira samo s valjanim, a ne vučenim tijestom). Za lijepog vremena svakako blagujte na terasi s koje se pruža predivan pogled na Slunj i Rastoke.
Uporište u obrani protiv Osmanlija
U Slunju svakako treba obići i Gradinu koja se nalazi na kamenoj uzvisini poluotoka velike okuke Slunjčice, a vjeruje se da je izgrađena u 14. stoljeću. Tijekom 15. stoljeća bila je u vlasništvu knezova Frankopana Slunjskih sve do 1572. i izumiranja te plemićke grane. Najpoznatiji su njezini predstavnici Juraj, koji je bio sudionik Cetinskog sabora, i Franjo, hrvatski ban. Slunjska utvrda, koju lokalno stanovništvo naziva Gradinom, svjedok je neprestanih ratnih stradanja i pustošenja, no istovremeno i otpora i obrane protiv Osmanlija.
Olimpijska medalja i indijanski totem
Kad krenete prema gradu Slunju i crkvi Presvetog Trojstva u kojoj se čuvaju djela kipara Josipa Turkalja, na Trgu Zrinskih i Frankopana zaustavite se ispred kipa Slunjanina Milana Neralića (1875. – 1918.), jednog od najboljih austrougarskih mačevaoca. On je bio prvi Hrvat koji je 1900. godine u Parizu osvojio brončanu olimpijsku medalju u mačevanju.
Indijanci i poglavica u Rastokama? Da! Godine 1962. njemačka filmska kuća snimala je film o indijanskom poglavici Winetou prema knjigama njemačkog pisca Karla Maya. Dio filma snimao se i u Hrvatskoj, i to najviše na Plitvičkim jezerima, ali djelomično i na Rastokama gdje su se nalazili indijansko selo i saloon. U spomen na taj događaj, na imanju Slovin Unique Rastoke u Rastokama i danas stoji originalan totem iz filma.
Predivna rijeka Slunjčica
Ako ste ljubitelj prirode, tada sami ili s vodičem javne ustanove Natura Viva krenite u edukativnu šetnju rijekom Slunjčicom koja je i stanište rijetke vrste puzavog celera. Uz odgovarajuću obuću i slojevitu odjeću, spremite se na zemljani, malo zahtjevniji put, ali sigurno ćete ugledati mnoge ptice, od kojih su neke i ugrožene (kao što je vodenkos), predivnu prirodu, biserno čistu vodu i sedrene barijere.
Rijeku Slunjčicu, koja je uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000, možete pratiti i do njezina izvora, koji je od Slunja udaljen 6,5 kilometara. Međutim, imajte na umu da se ne radi o uređenoj šetnici, već o planinarskoj stazi na kojoj treba pratiti markacije!
Nakon aktivnog dana – odmor u hotelu
Ako ste za aktivan odmor, u Slunju možete uživati i u vožnji quadovima, pecati, po ljeti plivati, voziti bicikl ili jednostavno sjesti u kafić i pijuckati piće dok vam voda žubori pod nogama.
U Slunju i oko grada Slunja i Rastoka nalaze se mnogi OPG-ovi na kojima se može dobro pojesti i popiti, ali i kupiti domaće proizvode, a ako ste se odlučili za vikend putovanje jer u blizini su Plitvička jezera, Baraćeve špilje i prošle godine otvoren Centar podzemne baštine Speleon, preporučujemo hotel Palcich.
Hotel Palcich nalazi se u mjestu Čatrnja, šest kilometara udaljenom od službenog ulaza u Nacionalni park Plitvička jezera. Hotel s pravom nosi četiri zvjezdice – gostima su na raspolaganju 22 vrlo prostrane i luksuzno opremljene sobe te pet apartmana s terasama, a može se neograničeno koristiti wellness centar s bazenom, saunom, jacuzzijem i teretanom. Što se tiče gastronomije, restoran u hotelu već dulje vrijeme privlači gurmane koji u ovaj dio Hrvatske ne dolaze samo zbog janjetine s ražnja ili plate mesa s roštilja. Njihovo je geslo da se zemlju, njezine običaje i ljude upoznaje i preko kuhinje, pa su u svoj jelovnik odlučili unijeti autohtona jela pripremljena od namirnica lokalnih OPG-ova.
Selfie iz pilotske kabine
Prije odlaska s ove predivne destinacije, posjetite i bivši vojni aerodrom Željava, službeno zvan vojni kompleks i baza Klek, objekt 505. Aerodrom je izgrađen 1960. godine, za vrijeme Jugoslavije, i to u potpunoj tajnosti. Strateški pozicioniran, služio je za obranu i zračni nadzor teritorija, ali i kao mjesto koje je bilo skriveno od radarskih pogleda sa zapada.
Cijeli se kompleks proteže na 7 milijuna m² na kojima se nalaze vojarne, piste i tuneli (ukupno su izgrađena četiri ulaza u planinu u obliku aviona Mig 21). Na samom ulazu u bazu nalazi se avion Douglas koji je originalno služio za prijevoz i desant padobranaca, a danas pun naljepnica predstavlja idealno mjesto za snimiti selfie. Stoga, fotoaparate i mobitele u ruke!
Šetnica i javna cesta u Rastokama mogu se koristiti svakim danom, tijekom cijele godine. Obilazak Rastoka bez korištenja novoizgrađene šetnice i mosta preko rijeke Korane je besplatan. Naplaćuje se kružna šetnja stazom Vodene tajne. Novi most i šetnica (sa serpentinama) omogućavaju kružni razgled Rastoka i pristup kanjonu rijeke Korane. Ulaznice možete kupiti ovdje ili na licu mjesta na web kioscima, isključivo kartičnim plaćanjem.
Rastoke i Slunj nude prirodne ljepote, povijesnu baštinu, svjež zrak, finu hranu… Vikend će biti ispunjen od zore do mraka, a fotografije i suveniri sigurno će vas još dugo podsjećati na ovo putovanje. Tko zna, možda se i vratite jer vikend je prekratak za doživjeti sve te divote.
