Svi se dobro sjećamo uzbuđenja i radosti maškara kada smo bili djeca. Maskiranje u školi, navečer hodanje od kuće do kuće, a nadohvat ruke te uvijek čeka neka krafna ili fritula. Kaže pjesma: maškare ča mogu maškare…, a mi kažemo – mogu sve! Kada na sebe staviš masku, možeš biti slobodan od onog starog, normalnog sebe. Možeš biti ono što stvarno želiš. Možeš plesati, skakati, zabaviti se i opustiti se od svakodnevnog, uobičajenog života. Eto, zato su poklade toliko omiljene.
Poklade, ili kako se još od milja naziva, peto godišnje doba, obično počinju poslije Sveta tri kralja, a završavaju na Pepelnicu kada se ritualno spaljuje lik pusta čime se obredno završava zimsko razdoblje i najavljuje proljeće. Inače, riječ poklade dolazi od starohrvatskog glagola ‘klasti‘ što znači prerušavati se. U ritmu veselih koraka i šarenila maski, svake se godine rado priključujemo povorci u opuštenoj svečanosti koja slavi život, ali i tradiciju i to na jedinstven način.
Što su točno poklade?
No, kada govorimo o pokladama, ne govorimo isključivo o dobroj zabavi, uživanju pod maskama i slasnim krafnama, već o tradiciji i narodnim običajima. A čini nam se da je ovo jedna od onih baština koja s godinama postaje sve veća, ozbiljnija i sve omiljenija. Poklade vuku svoje korijene daleko, daleko u prošlost. Svakako iz rimskih svečanosti saturnalija, luperkalija i bakanalija, a simbol su čišćenja, novog početka i povratka dugih, sunčanih dana.
Lako je zamisliti kako se u pradavna vremena obilježavao prijelaz iz zimske hladnoće u toplije dane. Plesom i pjesmom, jasno. Baš kako to i danas rade svugdje u svijetu. Gotovo da nema osobe koja nije vidjela ili čula za čuvenu karnevalsku povorku u Rio de Janeiru, New Orleansu poznatu pod imenom Mardi Gras ili onu u Veneciji, Casanovinu gradu.
Poklade s dugogodišnjom tradicijom
Ako govorimo isključivo o tradiciji, postoje četiri veće, nezaobilazne hrvatske skupine: zvončari s Kvarnera, baranjske buše, međimurski nap’hanci te dalmatinski didi. Zajednička im je – buka.
Uloga zvončara je da u kružnim ophodima svog i susjednih mjesta, koji tijekom pokladnog razdoblja traju od jutra do mraka, neovisno o vremenskim uvjetima, rade buku kako bi otjerali mrak i zimu. Krzno, životinjske, rogate maske, velika zvona i mornarske prugaste majice njihov su zaštitni znak. Svakako posjetite velik i sve posjećeniji Riječki karneval i pogledajte koliku galamu mogu podići!
Buše su bučne kao i zvončari, a poznate su strašne buše, lipe buše te male i velike buše. Ako vas zanimaju bušari, svakako posjetite Đakovo jer se ove godine slavi 30 godina najveće pokladne manifestacije istočne Hrvatske. A međimurskim nap’hancima gotovo da i ne treba objašnjenje koliko im je ime precizno. Naime, ukrašavaju se i pune svoju odjeću slamom pa zato izgledaju napuhnuto. Oko struka su opasani remenom ili uzicom na koju je obješen zvonac torontač ili trlontač. Dalmatinske dide prepoznat ćete po tome što na glavama nose metar i pol visoke ovčje mišine, a oko struka su im zvona kojima rastjeruju zle duhove.
“Poklade su milo janje moje,
Julije Njikoš. (Izvor: www.djakovacki-vezovi.hr)
Barem da su u godini troje…
Poklade su i ludi su dani,
sad mi nana u kolo ne brani…”
Kamo otići i što jesti?
Svako naše mjesto slavi poklade, no obavezno moramo spomenuti najveće i najpoznatije domaće karnevale. Uz Riječki karneval koji je na moru, najpoznatiji naš kontinentalni je Fašnik u Samoboru. Simboli Samoborskog fašnika su Sraka, Princ Fašnik, Sudec i Fiškal, koji preuzimaju ključeve Grada od aktualne političke garniture na vlasti i proglašavaju Slobodnu fašničku republiku. Provjerite program, često nude zabavu tijekom cijelog dana, od predstava, izložbi i povorki maski do velikih koncerata navečer. Svi ukućani će se dobro zabaviti, a čak možete i osvojiti nagradu za najbolju masku. Evo divne prilike za stvaranje zajedničkih obiteljskih uspomena.
Što prezalogajiti dok traje karneval? Pa krafne, nema druge. Krafne su gotovo simbol poklada, zato se i nazivaju pokladnice. S čokoladom, pekmezom ili prazne, posute šećerom u prahu ili bez, krafne, te varijacije poput kroštula, poderanih gaća, fritula ili uštipaka, vole baš svi. Zato masku na lice, krafnu u ruke i uživajte u fašničkoj povorci. Priuštite si predivnu priliku da barem na jedan dan budete lik koji ste oduvijek željeli biti.
