Prvog dana studenog, svakodnevna užurbana rutina usporava se kako bismo se prisjetili dragih ljudi koji više nisu s nama. Posjećujemo njihova posljednja počivališta i prisjećamo se lijepih trenutaka koje smo dijelili s njima. A kad u večernjim satima zasja na tisuće lampiona u isto vrijeme, groblja postaju posebno mjesto mira i spokoja.
I dok neki groblja povezuju s tužnim ili strašnim pričama, ona često predstavljaju prava arhitektonska remek-djela koja pričaju priču o kulturi, povijesti i načinu života kroz stoljeća. Upravo zbog toga, posjet groblju može biti i edukativno iskustvo za cijelu obitelj, podučavajući djecu o ljepoti života i važnosti cijenjenja trenutaka provedenih s najmilijima.
Među najpoznatijim i najljepšim grobljima u Europi ističu se dva posebna dragulja koja se nalaze upravo u Hrvatskoj. Radi se o zagrebačkom groblju Mirogoj, remek-djelu arhitekta Hermanna Bolléa, te Gradskom groblju Varaždinu, koje predstavlja spomenik parkovne arhitekture i nosi status zaštićenog kulturnog dobra. Krenimo putevima velikih arhitekata i upoznajmo pobliže ova mjesta nevjerojatne ljepote!
Zagrebački Mirogoj nezaobilazno je odredište brojnih posjetitelja grada
Ako zavirite u bilo koji turistički vodič Zagreba, nećete moći ne primijetiti da se na samom vrhu popisa nezaobilaznih znamenitosti nalazi groblje Mirogoj. Najprepoznatljivije obilježje ovog arhitektonskog remek djela su monumentalne arkade, paviljoni i kupole koje je Zagrebu u nasljeđe ostavio Herman Bollé. Gradnja arkada trajala je nevjerojatnih 38 godina, a svih 12 nalazi se na zapadnoj strani, kod glavnog ulaza u groblje. Koliko su kvalitetno građene dokazuje i podatak da u razornom potresu 1880. godine, koji je oštetio više od 1700 građevina u Zagrebu, arkade srećom nisu pretrpjele niti najmanje oštećenje.
Mirogoj se prostire na impresivnih 73 hektara površine, smješten je na obroncima Medvednice, zelene zaštitnice Zagreba, a cijeli je prostor danas uređen kao prekrasan park i umjetnička galerija na otvorenom. Na području Mirogoja nalazi se, naime, nekoliko tisuća spomenika od kojih su mnogi djelo poznatih hrvatskih kipara i slikara, kao što su Antun Augustinčić, Mirko Rački, Jozo Kljaković i drugi. Često se naziva i „hrvatskim Panteonom“ jer su upravo ovdje svoje posljednje počivalište pronašli brojni znameniti Hrvati. Među njima je i sam Bollé, ali i brojni pisci, sportaši, političari, umjetnici i drugi koji su ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti. Mirogoj je groblje koje nikoga ne isključuje: na njegovim su kupolama ravnopravno postavljeni katolički i pravoslavni križ te židovska zvijezda.
Obnova povijesnog groblja u Zagrebu zahtijeva vrijeme i posvećenost
Nažalost, razorni potres koji je prije tri godine pogodio Zagreb ostavio je dubok trag na zagrebačkom groblju Mirogoj. Osobito teška oštećenja zabilježena su na mirogojskim arkadama i crkvi Krista Kralja koji su zaštićeni spomenici nulte kategorije. Potres je također oštetio i grobnice značajnih osoba kao što su ban Josip Jelačić, Petar Preradović, grofica Sermage, kao i mnoge skulpture i kipove na tom povijesnom groblju. Iako su napori obnove u tijeku, jasno je da će Mirogoj trebati puno vremena da ponovno zablista u svoj svojoj arhitektonskoj i kulturnoj slavi.
Varaždinsko groblje jedno je od najljepših u Europi i zaštićeno je kulturno dobro
Jedna od glavnih turističkih atrakcija u Varaždinu, koju ne propuštaju posjetiti ni oni koje arhitektura inače ne zanima previše, je impresivno Gradsko groblje. Prostire se na površini nešto većoj od 15 hektara, a osmišljeno je poput francuskog parka. Iza uređenja stoji znameniti varaždinski arhitekt Herman Haller koji je uspio stvoriti intimnu oazu za promišljanje i boravak u prirodi, uz poštovanje prema preminulima koji su ovdje sahranjeni. Ljepota i arhitektura ovog parka su izuzetni, zbog čega groblje ima status zaštićenog spomenika parkovne arhitekture i kulturno je dobro.
Iako je groblje postojalo i ranije, uređenje kakvo danas znamo započelo je 1905. godine, kad je Haller naložio da se posadi oko sedam tisuća čempresa, javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Šišanjem i uređenjem stabala nastao je oblik groblja kakav danas poznajemo.
Jedna od najfascinantnijih umjetnina svakako je spomenik Anđeo smrti, kipara Roberta Frangeša Mihanovića koji na simbolički način prikazuje ono što svi moramo nekad proći u životu, oproštaj živih od preminulih. Vrijedi posjetiti i grobnicu jezikoslovca Vatroslava Jagića, koja se svakodnevno ukrašava svježim cvijećem.
Od 2003. godine, Gradsko groblje Varaždin član je prestižne Rute europskih groblja (European Cemeteries Route) te Udruge znamenitih groblja Europe (ASCE), udruženja posvećenog povezivanju najljepših europskih groblja. Svake godine, ovo udruženje organizira poseban tjedan posvećen upoznavanju europskih groblja, tijekom kojeg se održavaju događanja kao što su koncerti, izložbe i radionice. Ova inicijativa ima za cilj osvijestiti građane o bogatoj povijesti i kulturnoj važnosti ovih mjesta nevjerojatne ljepote, promišljanja i posebnog mira.
